Nagrada za životno djelo Grada Varaždina – Rudolf Kirić

Nagrada za životno djelo Grada Varaždina – Rudolf Kirić

Nagrada za životno djelo Grada Varaždina ove će godine na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u utorak 8. prosinca biti uručena Rudolfu Kiriću za izuzetan doprinos gospodarstvu. Nime, Kirić je kao uspješan poduzetnik od skromne vulkanizerske radionice stvorio visokotehnološku, suvremenu tvrtku, koja je lider u svojoj branši i ove godine obilježava 45 godina poslovanja…

Priznanje me ugodno iznenadilo i to mi je velika osobna satisfakcija za sav uloženi trud u razvoj naše obiteljske tvrtke koja je u određenoj mjeri potaknula i privredni razvoj našeg grada, naglasio jeRudolf Kirić od kojeg doznajemo da je rođen 15. travnja 1944. godine u Svibovcu Podravskom.

U ovom je mjestu pohađao osnovnu školu i potom nastavlja obrazovanje u Varaždinu upisom u Školu učenika u privredi u smjeru vulkanizer koju je završio 1961. godine. Nakon završetka školovanja radio je u struci i stjecao nova znanja u varaždinskoj Vulkanizerskoj zanatskoj radnji.

Bila je to solidna tvrtka u kojoj je bilo zaposleno 50 ljudi i 1967. godine integrirana je s bivšom Automehanikom. Potonja je zapošljavala čak 200 radnika različitih struka, ali je, nažalost, nakon dvije godine završila u stečaju. Svi do jednog morali smo tražiti novi posao i snalaziti se kako je tko znao. Gumarske djelatnosti u Varaždinu te 1969. godine zapravo prestaju biti u društvenom vlasništvu – podsjeća.

Otvorio radionicu u bivšoj kovačnici

No, pokazalo se da privatni vlasnici gumarskih radionica u gradu ne žele zapošljavati nove radnike, što je Kiriću bio dovoljan poticaj da 1970. godine otvori svoju jer je, kako kaže, “stekao dovoljno iskustva radeći kao poslovođa“. U tom naumu podržali su ga obitelj i prijatelji, no nije bilo jednostavno donijeti odluku radi skromnih materijalnih i financijskih mogućnosti.   

Radionica se nalazila u Kurelčevoj 5 kod vatrogasnog doma i u njoj je prethodno bila kovačnica. Počeci su bili skromni, radio sam kao jedini zaposlenik godinu i pol dana doslovno s jednom mehaničkom mašinom za montažu pneumatika, brusilicom i kompresorom. Potom zapošljavam prva dva radnika i nakon što se opseg posla se povećao, pridružuju im se još dvojica. Njima je to bio prvi posao i kompletan radni staž proveli su marljivo radeći u mojoj tvrtki 42 godine – naglasio je Kirić dodavši kako je trebalo uložiti puno rada i odricanja prije nego što je 1975. godine uspio radionicu preseliti u vlastiti prostor u Kukuljevićevoj ulici.

Rudolf_Kiric_Gumiimpex_4.JPG

Te godine je kupio polovicu poslovnog prostora i bila je nužna adaptacija gospodarskih zgrada. Kasnije je isplatio ostale vlasnike, a 1976. godinu pamti kao prijelomnu, jer je posla bilo sve više.  

Moje glavne ‘mušterije’ bile su veće tvrtke s kojima sam surađivao još kao poslovođa u Vulkanizerskoj zanatskoj radnji i Automehaniki. Riječ je o privrednim subjektima poput Varteksa, Bobića, Ceste, Ljevaonice, Koke. No, bilo je i dosta privatnika koji su dolazili u radionici jer su bili zadovoljni cijenom i kvalitetom obavljenih usluga. Obim posla se s godinama toliko povećao da već 1990. otvaram tvrtku Gumiimpex u kojoj je tada bilo zaposleno 37 djelatnika. U to vrijeme imali smo uhodanu našu proizvodnju za održavanje unutarnjih sistema velikih tvornica – rekao je Kirić koji je uvijek nastojao pratiti razvoj tehnologije u Europi i gotovo da nije bilo sajma kojeg nije posjetio.

Obrtnici strojeve kupovali i na smetlištima

Dodao je da su uvijek sami pronalazili tržište i osmišljavali svoje proizvode. Prepreka je bilo bezbroj jer u bivšoj državi obrtnici nisu mogli zapošljavati više ljudi nego što je bilo dozvoljeno niti  kupiti stroj skuplji od 15.000 DM!

Obrtnici iz bivše Jugoslavije ispraznili su sve otpade u zapadnoj Europi kako bi se domogli polovnih strojeva koje je trebalo popraviti, renovirati i osposobiti za ponovnu proizvodnju. Današnjim generacijama je nezamislivo koliko smo znanja, volje i entuzijazma ulagali u makar mali pomak u razvoju svojih radionica ili malih poduzeća. No, to je tako, kada počnete jedan posao – morate ga i dovršiti – ustvrdio je Kirić.

Imali su i snažne konkurente jer su u bivšoj državi glavnu riječ u gumarstvu vodile tvrtke Borovo, Sava Kranj, Gumi servis Rijeka i Univerzal Banja Luka. No, nisu se oslanjali na njihov program već su išli drugim putem proizvodeći manje dijelove nužne za održavanje različitih strojeva koje je bivša Jugoslavija uvozila iz cijelog svijeta.

Našim proizvodnim asortimanom dominiraju različita brtvila za čiju proizvodnju smo sami konstruirali i proizveli alate. Taj program smo uspješno razvijali  baš kao i prodaju pneumatika koja je, nažalost, zabranjena 1985. godine. Bio je to udar na sve obrtnike u branši, ali osnutkom RH preselili smo se 1993. godine u Miškininu ulicu, na novu lokaciju koja nije prostorno limitirala daljnji razvoj poduzeća – ističe.
Tu su Kirićevi izgradili poslovni prostor površine 3.500 m2 u kojem je osim trgovine na jednom mjestu obavljano balansiranje pneumatika, njihova montaža i pružana usluga podešavanja optike na vozilima. Povećali su i broj zaposlenika na 55.

Rudolf_Kiric_Gumiimpex_9.JPG
Rudolf Kirić u “Hotelu za gume”
   
Recikliraju sve vrste guma  

Iako naš sugovornik 2000. godine odlazi u zasluženu mirovinu, nastavlja s poslovnim aktivnostima i već 2005. godine osniva tvrtku Gumiimpex “GRP” koja se između ostalog bavi reciklažom guma u Slobodnoj zoni.

Uvijek sam uz tvrtku, sina Damira i cijelu obitelj koja je uspješno vodi. Napravili smo pionirski iskorak praćenjem industrije u EU koja se prilagodila najvišim ekološkim standardima. Naime, u Hrvatskoj su rabljene gume desetljećima bacane po parkovima, šumama, potocima i 2003. godine odlučio sam osobno utvrditi na koji način taj problem rješavaju države u našem okruženju. To nas je potaknulo da u poslovnoj zoni Trnovca podignemo pogon za reciklažu rabljenih guma na 75.000 m2. U njemu recikliramo sve vrste guma i gumenih proizvoda koji postoje na našem tržištu – naglasio je Kirić.

Recikliranu gumu i dobiveni granulat iskorištavaju od 2005. za proizvodnju različitih ploča koje prekrivaju atletske staze i podove u vrtićima, a višak granulata koji im ostaje još uvijek izvoze EU, najviše u Njemačku.

Od samih početaka težimo proizvodnji izvoznog programa za što je trebalo osigurati potreban tehnološki nivo. Danas polovica naše proizvodnje završava na stranim tržištima. Osim granulata izvozimo željezo i platno koje dobivamo iz guma. To je manji dio izvoza, a većinu čine gumeno – tehnički artikli koji se upotrebljavaju u Engleskoj, Njemačkoj, SAD-u ili ih neke druge uvoznice dalje distribuiraju svojim kupcima. Osim brtvila, za kupce proizvodimo strateške artikle koji se ne izrađuju u velikim serijama i koje veliki gumarski koncerni ne žele proizvoditi jer im se ne isplati ili ne mogu zadovoljiti kvalitetu – rekao je Kirić dodavši kako kriza u Gumiimpexu nije smanjila obujam posla jer su se preorijentirali na izvoz.

Izvoz je najbolje rješenje

Međutim, pogodila je brojne tvrtke u Hrvatskoj s kojima su godinama surađivali. Nažalost, propala su i velika poduzeća, te je otežana i onako problematična naplata isporučene robe, upozorava Kirić.

Rudolf_Kiric_Gumiimpex_14.JPG

Za hrvatske poduzetnike koji se bave proizvodnjom i pružanjem usluga kaže da su u nepovoljnijem položaju od konkurencije iz inozemstva, ali, po njemu visoke cijene energenata i porezna presija nisu jedini krivac za to.

Hrvatska poduzeća su u lošem položaju prvenstveno zbog stanja u državi i teško se nose u tržišnoj utakmici sa stranim tvrtkama koje u proizvodnji imaju implementiranu razvijeniju tehnologiju. No, s dobrim i fleksibilnim pristupom proizvodnji, a tu podrazumijevam kvalitetu finalnog proizvoda, poštivanje rokova isporuke i prihvatljivu cijenu, mi možemo dobro poslovati i na stranim tržištima. Izvoz je jedina garancija našim poduzetnicima da će naplatiti isporučene proizvode – ustvrdio je Kirić čija je sposobnost za uočavanje i rješavanje problema starih guma u sjeverozapadnoj Hrvatskoj doprinijela značajnom povećanju zaposlenosti i otvaranju novih proizvodnih procesa u Varaždinu.

Zadovoljan zaposlenik – najbolji radnik

Podsjećamo, Gumiimpex danas zapošljava 326 ljudi i u 45 godina nije se dogodilo da radnicima plaća zakasni ni jedan dan.

Smatram da je educiran i zadovoljan zaposlenik – najbolji radnik. Iako su naši zaposlenici većinom iznadprosječno dobri radnici, uvijek se nađe 20-tak posto onih koji nisu zadovoljni poslom ili primanjima. Ja takav stav pripisujem njihovoj obiteljskoj situaciji i odgoju kojeg su dobili. Naime, mi vodimo računa da naš radnik ima pristojnu plaču, topli obrok, da radi 8 sati i koristi godišnji odmor koji mu pripada. Također, isplaćujemo im regres, putne troškove i nastojimo svake godine osigurati izdašne božićnice. To su samo neki od razloga zašto su zaposlenici vjerni našoj tvrtki i uvijek nas raduje kada im isplaćujemo ‘jubilarke’ – rekao je Kirić od kojeg doznajemo kako će ove godine ovakvu nagradu dobiti svi zaposlenici koji su u tvrtki proveli 5, 10 ili čak 39 godina.

Nažalost, u Hrvatskoj nema dovoljno kvalificirane radne snage koja može raditi u gumarskoj industriji i prisiljeni smo radnike sami educirati, navodi Kirić.

U našoj tvrtki je zaposleno 40-tak visokoobrazovanih djelatnika, ali nam uvijek nedostaje diplomiranih inženjera strojarstva i strojarskih tehničara. To su veliki problemi i školstvo mora reagirati jer će deficitarnih zanimanja biti sve više – kaže ovaj poduzetnik čija je obiteljska tvrtka 2008. godine prerasla u dioničarsko društvo.  

Lov i priroda su mu velika ljubav       

Napomenuo je da svakom čovjeku, pa tako i njemu osobno “imponira kada vidi kako se u poslu napreduje u bilo kojem pogledu“.

Za to treba puno volje, truda, vremena i zaista mi godi spoznaja da u našim vodotocima i šumama više nema bezbroj odbačenih rabljenih guma. Naime, ona nije razgradiva i ako je ne recikliramo i ne dobijemo od nje koristan proizvod, guma može stotinu godina nagrđivati i zagađivati naše prirodne resurse – podsjeća Kirić.

Također, naglasio je da je bavljenje lovstvom njegova dugogodišnja – velika ljubav, jer obožava odlaske u prirodu i druženje s kolegama koji su ujedno i ekolozi.

Zahvaljujući lovstvu, upoznao sam i brojne ljude koji su radili u istoj ili drugim branšama s kojima sam mogao razmjenjivati dragocjena iskustva – zaključio je Kirić.   

 

Rudolf_Kiric_Gumiimpex_3.JPG

izvor: www.evarazdin.hr


Email page
Podijeli: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit RSS Email